Nedodjija

blog o alternativama…


2 коментара

pravi uzrok obolenja krvnih sudova…..

 

Zaboravite na holesterol: Ovo su pravi uzroci srčanih bolesti!

Uzroci srčanih bolesti

Renomirani američki kardiohirurg nedavno je na sajtu objavio tekst o stvarnim uzrocima srčanih bolesti koji vam u celosti prenosimo.

Mi lekari, uz naše obrazovanje, praksu, znanje i autoritet, često posedujemo popriličan ego zbog kog vrlo teško priznajemo da nismo u pravu.

Dakle, evo: otvoreno priznajem da nisam bio u pravu. Kao kardiohirurg sa 25 godina radnog iskustva, nakon što sam obavio više od 5.000 operacija na otvorenom srcu, došlo je vreme da ispravim ono što nije u redu s medicinskim i naučnim činjenicama.

Dugi niz godina radio sam sa drugim istaknutim lekarima, tzv. kreatorima javnog mnjenja.

Bombardovani naučnom literaturom, kontinuirano pohađajući obrazovne seminare, mi kreatori javnog mnjenja insistirali smo na tvrdnji da srčane bolesti nastaju zbog povišenog holesterola u krvi.

Jedina prihvaćena terapija bila je propisivanje lekova za snižavanje holesterola i dijeta sa jako ograničenim unosom masti. Poslednje bi naravno snizilo holesterol kao i same srčane bolesti. Odstupanja od ovih preporuka smatrana su za jeres i zloupotrebe.

Ali ovo ne funkcioniše!

Ove preporuke se ne mogu više ni naučno a ni moralno opravdati. Otkriće od pre nekoliko godina, da je pravi uzrok srčanih bolesti upala u arterijama polako dovodi do smene paradigmi u načinu tretiranja srčanih i drugih hroničnih bolesti.

Davno uspostavljene preporuke za ishranu su dovele do epidemije gojaznosti i dijabetesa, koji su po smrtnosti, ljudskoj patnji i materijalnom trošku nadmašili svaku drugu pošast u istoriji čovečanstva.

Uprkos činjenici da 25 odsto stanovništva uzima skupe statine (lekove za snižavanje holesterola) i uprkos činjenici da smo smanjili unos masnoće u našoj ishrani, ipak će ove godine od srčanih bolesti umreti više Amerikanaca nego ikada pre.

Statistika iz American Heart Associations pokazuje da 75 miliona Amerikanaca trenutno pati od srčanih bolesti, 20 miliona boluje od dijabetesa i 57 milliona ima pred-dijabetes. Ovi poremećaji svake godine pogađaju sve mlađe osobe, u sve većem broju.

Jednostavno rečeno, bez upalnog procesa prisutnog u telu ne postoji način da se holesterol nakupi u zidovima krvnih sudova i da uzrokuje srčane bolesti i moždani udar. Bez upalnog procesa, holesterol bi slobodno cirkulisao po celom telu onako kako je to priroda odredila. Upala je ta koja uzrokuje da holestrol ostane zarobljen u krvnim sudovima.

Upala nije ništa komplikovano – to je jednostavno prirodna odbrana našeg tela protiv napadača kao što su bakterije, toksini ili virusi. Ciklus (proces) upale savršen je način kako se naše telo štiti od ovih bakterijskih i virusnih napadača. Međutim, ako hronično izlažemo telo ozledama od toksina ili od hrane za koju naše telo nije stvoreno da je prerađuje, tada nastaje stanje hronične upale. Hronična upala (inflamacija) je isto toliko štetna koliko je akutna (trenutna) upala korisna.

Koja bi se promišljena osoba dobrovoljno izlagala hrani ili drugim materijama za koje se zna da uzrokuju povrede u telu? Pa, pušači možda, ali oni to barem rade namerno i svesno.

Mi ostali jednostavno sledimo zvanično preporučenu ishranu koja je siromašna zasićenim mastima ali bogata višestruko nezasićenim mastima i ugljenim hidratima, a ne znamo da time uzrokujemo ponovne povrede na našim krvnim sudovima. Ove povrede uzrokuju hroničnu upalu koja dovodi do srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa i gojaznosti.

Dopustite da ponovim: povrede i upale u našim krvnim sudovima uzrokovane su ishranom sa premalo masnoće koja se preporučuje od vodećih medicinskih krugova.

Koji su najveći krivci za hronične upale? Veoma jednostavno, to je preterana upotreba visoko prerađenih ugljenih hidrata (šećer, brašno i svi proizvodi napravljeni od njih) kao i preterana upotreba biljnih ulja bogatih omegom 6, kao što su sojino, kukuruzno i suncokretovo ulje koji se nalaze u velikom broju industrijskih prerađevina.

Izdvojite trenutak i vizualizujte da opetovano trljate četkom po mekanoj koži dok ne postane crvena i skoro prokrvari. Zamislite da ovo radite nekoliko puta na dan, svaki dan, pet godina. Ako biste mogli podneti ovo bolno četkanje, imali biste krvavo, otečeno, inficirano područje koje postaje sve gore sa svakim ponavljanjem povrede. Ovako otprilike izgleda upalni proces koji se možda događa u vašem telu – upravo sada.

Bez obzira na to gde se upalni poces događa – unutra ili spolja – potpuno je isto. Ja sam zagledao unutar hiljada i hiljada arterija. Bolesne arterije izgledaju kao da je neko uzeo četku i strugao po njihovim zidovima. Nekoliko puta dnevno, svaki dan, hrana koju jedemo stvara male povrede koje se pretvaraju u veće povrede i uzrokuju da telo konstantno odgovara upalnim procesom.

Dok uživamo u ukusu slatkog peciva, naše telo alarmantno reaguje kao kad kakav napadač objavi rat. Hrana natrpana šećerom i ugljenim hidratima, prerađena sa omega 6 mastima radi produžene trajnosti, predstavlja okosnicu američke ishrane poslednjih šest decenija. Ovakva hrana polako truje sve.

 Šećer, brašno i biljna ulja uzročnici su kardiovaskularnih bolesti

Kako jedenje običnog slatkog peciva može stvoriti kaskadu upalnih procesa koji nas čine bolesnima?

Zamislite da prolijete sirup po tastaturi i imate predstavu onoga što se dešava unutar jedne ćelije. Kad konzumiramo ugljene hidrate, šećer u krvi rapidno raste.

Kao odgovor, pankreas luči insulin čija je primarna svrha da potera šećer u ćelije gde se skladišti za energiju.

Ali ako je ćelija puna i ne treba glukozu (šećer), odbija taj ekstra šećer. Tada šećer u krvi opet raste proizvodeći još više insulina koji glukozu (šećer) pretvara u mast.

Kakve ovo ima veze sa upalom? Šećer u krvi ima vrlo preciznu kontrolu. Suvišne molekule šećera vežu se za različite proteine koji oštećuju zidove krvnih sudova. Ovo oštećenje na zidovima krvnih sudova pokreće upalni proces. Kad pumpate svoj šećer u krvi do visokih razina nekoliko put na dan, to je kao da ste uzeli šmirglu i brusite unutrašnju stranu osetljivih krvnih sudova.

Iako ovo ne možete videti, budite sigurni da je to tako. Ja sam to video kod više od 5.000 pacijenata tokom 25 godina, kojima je svima bila zajednička – upala u arterijama.

Da se ​​vratimo na slatko pecivo. Ova poslastica nevinog izgleda ne samo da sadrži šećer, već je pečena u jednom od brojnih omega 6 ulja kao što je sojino ulje.

Čips i pomfrit natopljeni su sojinim uljem, sve industrijske prerađevine sadrže omega 6 ulja radi produžene trajnosti. Iako su omega 6 masnoće esencijalne – deo su svake ćelijske membrane i kontrolišu šta se dešava unutar i van ćelije – one moraju biti u ispravnom omjeru sa omega 3 masnoćama.

Ako se ovaj odnos poremeti prekomernim unošenjem omege 6, ćelijske membrane proizvode hemijska jedinjenja citokine, koji direktno uzrokuju upalu.

Današnja američka ishrana proizvodi ekstremnu neravnotežu između ovih masnoća. Odnos između omege omege 6 i omege 3 kreće se od 15:1 pa do 30:1 što dovodi do ogromne kolilčine citokina koji izazivaju upale. U današnjim uslovima, odnos od 3:1 bi bio optimalan za zdravlje.

https://i2.wp.com/www.zenasamja.me/images/full/1555.jpg

Da stvar bude još gora, prekomerna telesna težina, koju nosite zbog konzumiranja ovakve hrane, stvara preopterećene masne ćelije koje izlučuju velike količine proinflamatornih hemikalija (koje izazivaju upale) koje još više pogoršavaju povrede izazvane visokim šećerom u krvi. Proces započet slatkim pecivom u ustima pretvara se u začarani krug koji tokom vremena dovodi do srčanih bolesti, dijabetesa i konačno do Alchajmerove bolesti, kad se upalni proces nesmanjeno nastavlja u nedogled.

Ne možemo pobeći činjenici da što više industrijski prerađene hrane konzumiramo, to više podstičemo stvaranje upale, iz dana u dan. Ljudsko telo ne može preraditi, niti je dizajnirano da bi konzumiralo hranu nakrcanu šećerom i natopljenu u omega 6 ulja.

Postoji samo jedan način za suzbijanje ovih upalnih stanja, a to je povratak na hranu u svom izvornom obliku. Za izgradnju mišića, jedite više proteina. Birajte ugljene hidrate u obliku povrća i voća. Smanjite ili potpuno izbacite inflamatorna omega 6 ulja kao što su sojino, suncokretovo i kukuruzno ulje, kao i hranu koja ih sadrži.

Jedna kašičica kukuruznog ulja sadrži 7,280 mg omega 6, 1 kašičica sojinog ulja sadži 6,940 mg. Koristite umesto toga maslinovo ulje ili puter.

Životinjske masnoće sadrže manje od 20 odsto omega 6 i verovatnoća da mogu izazvati upale mnogo je manja nego sa navodno „zdravim“ višestruko nezasićenim mastima.

Zaboravite „nauku“ koju vam decenijama utuvljuje u glavu. Naučni dokazi da zasićene masnoće uzrokuju srčane bolesti ne postoje. Naučni dokazi da zasićene masnoće podižu holesterol takođe su vrlo slabi. A kako sada znamo da holesterol nije uzrok srčanih bolesti, zabrinutost oko zasićenih masnoća postaje sasvim apsurdna.

Teorija o holesterolu dovela je do preporuka da se smanji unos masnoća, što je dovelo do stvaranja upravo one hrane koja izaziva upalne procese. Službena je medicina napravila užasnu grešku kad je ljudima savetovala da izbegavaju zasićene masti i da umesto njih koriste višestruko nezasićena ulja. Zato sada imamo epidemiju arterijskih upala koje dovode do srčanih i drugih smrtonosnih bolesti.

Ono što možete da uradite je da birate hranu kakvu je servirala vaša baka, a ne onu kojoj se okrenula vaša mama kad su prodavnice počele nuditi industrijske prerađevine.

Izbacivanjem inflamatorne hrane i konzumacijom esencijalnih nutrijenata iz sveže neprerađene hrane popravićete štetu koju ste godinama izazivali u svojim arterijama i celom telu konzumirajući tipičnu američku ishranu.

Dr Dvajt Landel je bivši šef i glavni hirurg Baner hart bolnice u Mesi, u Arizoni. Imao je i privatnu praksu, Kardijak ker centar, takođe u Mesi.

Nedavno je dr Landel napustio hirurgiju da bi se posvetio nutricionističkom lečenju srčanih bolesti.

Osnivač je grupe Heli hjumans koja promoviše ljudsko zdravlje s naglaskom da se velikim kompanijama pomogne u promovisanju zdravlja. Takođe je i autor knjiga The Cure for Heart Disease i The Great holesterin Lie.

izvor


8 коментара

istina i lazi o holesterolu i zasicenim masnim kiselinama…

Maja mi je poslala link ka Anitinom sajtu o zdravoj ishrani….

ja sam pre par meseci  pokusala da obradim tu temu na osnovu knjige nemackih autora, ali je bolje da ljudi kojima je to struka govore o tome kako su nam podmetnuli lazi o holesterolu i ishrani….

 

Jucer sjedim u autobusu i slusam dvije zene koje sjede ispred mene i pricaju, pa jedna kaze drugoj: znas, moji jedu samo piletinu i ribu, jer ono drugo meso je masno, a MASNO JE LOSE… i onda se ja mislim koliko nas jos puno posla ceka dok razuvjerimo sav taj svijet da nema nista lose u masnocama iz mesa i kolesterolu iz jaja. Ovo me potaklo da prevedem jedan dobar tekst sa sott.neta kojeg je s nama na Facebooku podijelila Maja. Nakon nekoliko desetljeca agresivne propagande protiv masnoce, ova neosnovana zabluda ipak se polako ali sigurno rusi. Sa svih strana svijeta se ozbiljni ljudi, naucnici, lijecnici, novinari i drugi entuzijasti angaziraju da se ove lazi i prevare razotkriju.
Da odmah razjasnimo, kad predjemo na prehranu sa smanjenim udjelom ugljikohidrata, trebamo ih uglavnom zamijeniti masnocama a ne proteinima. Prehrana bogata proteinima sa malim sadrzajem masnoce i ugljikohidrata moze biti kratkorocna strategija za pokretanje gubitka kilograma, ali ne i zdrav nacin prehrane na duze staze. No, sto cemo sa svim tim masnocama? Veliki broj ljudi koji su voljni pokusati ili su vec iskusili prednosti LCHF prehrane, boje se da sebi ne naskode posto je opce poznato da zasicene masnoce i kolesterol uzrokuju srcane bolesti i zacepljenje zila? U stvarnosti je ovo toliko daleko od istine koliko je Zemlja daleko od Sunca.
Zasicene masnoce (iz mesa, jaja, maslaca, vrhnja i sl) i kolesterol vazne su komponente zdrave stanicne membrane (ovojnica ljudskih stanica). Zasicene masnoce daju stanicnoj membrani optimalnu cvrstocu a bez kolesterola bi se bilioni nasih stanica pretvorili u zelatinoznu masu. Za razliku od visestruko nezasicenih masnoca (npr iz biljnih ulja) zasicene masnoce ne oksidiraju tako lako jer imaju vrlo stabilnu molekularnu strukturu. Usput receno, aterosklerotski plak (naslage na zilama) sastoji se uglavnom od visestruko nezasicenih masnoca (i to onih oksidiranih).
Smanjenim unosom zasicenih masnoca, nemoguce je dobiti dovoljno vitamina topivih u mastima (A, D, E, K). Mnostvo hranjivih tvari iz povrca nemozemo iskoristiti ako se povrce ne pripremi sa masnocama i to onim zasicenim, jer samo zasicene masnoce imaju sposobnost da se odupru djelovanju visokih temperatura i time ne oksidiraju. Osim toga, masnoca nam osigurava dugotrajnu izdrzljivost, ne dovodi do nedostatka energije te daje najbolju sitost od svih makronutrijenata.
Kolesterol je vazan za zdravo funkcioniranje mozga i stiti od depresije. Djeluje kao snazan antioksidans i cak nas stiti od raka. Bez kolesterola nasa koza nije u stanju sintetizirati D vitamin iz suncevog svjetla. Sa premalo kolesterola nase tijelo ne moze stvarati nove stanice i dovoljno brzo obnavljati stare, sto dovodi do ubrzanog starenja. Osim sto je gradjevinski materijal za tijelo, kolesterol se u tijelu koristi za sintezu hormona koje trebamo za borbu protiv stresa i jednostavno za normalni zivot. Upravo ovo je razlog sto stres podize razinu kolesterola u krvi – jer ga trebamo vise da bi se tijelo nosilo sa povecanim zahtjevima. Stariji ljudi imaju vise kolesterola jer se za vrijeme njihovog zivotnog vijeka stvorilo vise stanicnog ostecenja u odnosu na mladje osobe – zbog toga nije pametno snizavati njihov kolesterol sa lijekovima. Usput receno, ljudi sa visim razinama kolesterola zive duze nego ljudi sa nizim razinama kolesterola!
Buduci da je kolestrol tako vrijedna tvar, proizvodnja ove komplicirane molekule u tijelu pomno je regulirana: vlastita proizvodnja se povecava kad ga kroz prehranu dobivamo premalo, te se smanjuje kad ga dobivamo dovoljno iz namirnica bogatim kolesterolom.
Pa zasto se onda toliko bojimo zasicenih masnoca i kolesterola? Zasto nam je receno da su stetni i opasni?
Prica pocinje sredinom 50-tih godina, kada je jedan covjek pod svaku cijenu zelio otkriti uzrok srcanih bolesti. Iznio je hipotezu da su zasicene masnoce i kolesterol glavni krivci. Ancel Keys se toliko zaljubio u vlastitu ideju da je ”proizveo” dokument kojim je pokazao usku korelaciju (povezanost) izmedju ukupnog unosa masnoca i smrtnosti u 6 zemalja. Zasto rijec ”proizveo”? Zato sto je u to vrijeme imao dostupne informacije iz 22 zemlje! Da je ukljucio sve zemlje, nikakve povezanosti ne bi bilo! Keys je bio ismijan jer je njegova studija imala tako slabu statistiku, pa se odlucio osvetiti. Proveo je istrazivanje u razlicitim regijama 7 zemalja, koja je pokazala kontradiktorne rezultate – npr razlicit broj smrtnosti u razlicitim regijama iste zemlje. Ali Keys i njegovi pristase vidjeli su samo ono sto su zeljeli vidjeti i rezultat istrazivanja je analiziran na nacin koji je zadovoljio njihova ocekivanja (i opravdao trosak miljona dolara novca poreznih obveznika!) Svaki istrazivac otvorenog uma, koji je imao pristup cjelokupnom materijalu, dosao bi do zakljucka da je ucestalost stope srcanih oboljenja bila povezana sa unosom secera! Nazalost cijelo zapadnjacko nutricionisticko obrazovanje i savjeti temelje se na ovoj studiji.Sve velike studije kasnije provedene nisu uspjele potvrditi rezultat Keysova istrazivanja, ali javnost je bila obavijestena drugacije – sto se i nastavilo raditi.
Veliki problem sa znanstvenim istrazivanjima je taj sto je moguce koncentrirati se na one metode analize koje potvrdjuju ocekivanja upravo onih koji provode i placaju istrazivanje. Stovise, statisticke analize ostavljaju mnogo prostora za razlicita tumacenja. Dakle, moguce je lagati o rezultatu i doprijeti daleko s njim. Najcesce je abstract (sazetak) jedini dio studije koji se cita, a ne cijela studija.
 
Kako je moglo doci do ove zablude i zasto jos uvijek traje? Razloga je nekoliko:
  1. Profesionalne karijere su u pitanju. Nerijetko su naucnici ili doktori posvetili veci dio svoje karijere promovirajuci hipotezu ”zasicene masnoce i kolesterol uzrokuju srcane bolesti”. Iznenadni preokret za 180 stupnjeva je za vecinu nezamisliv – takva je ljudska priroda i ljudi stite svoje vlastite interese.
  2. Naucnici bi mogli izgubiti sva svoja financijska sredstva za istrazivanje ako se usprotive opcim uvjerenjima, jer je nemoguce naci novac za dokazivanje da su masnoce i kolesterol korisni. (Jedino industrija – kao npr prehrambena i farmaceutska ima toliko novaca da placa znanstvena istrazivanja a oni sigurno nece placati da bi se dokazalo da su masnoca i kolesterol zdravi).
  3. Nekolicina koja razumije problem boji se progovoriti jer razotkrivanje dogmi moze dovesti do podizanja tuzbi.  Moglo bi doci do tuzbe za davanje krivih medicinskih savjeta a u nekim slucajevima cak i smrtonosnih medicinskih savjeta (ljudi cesce pocinjaju samoubojstva radi depresije ako je njihov kolesterol previse snizen…)
  4. Propadanje bogatstva. Previse novca je vec ulozeno u istrazivanja o kolesterolu – priznati da je sve bilo uzalud je neprihvatljivo.
Neki koji su se usudili ustati protiv dogmi tretirani su npr ovako:
  1. Znanstvenik Kilmer McCully otkrio je da je visoka razina homocisteina (a ne kolesterola) tocan pokazivac ateroskleroze (zacepljenja zila). Otpusten je jer je doveo u pitanje ”The Cholesterol Thing” te su mu americke vlasti onemogucile da se bilo gdje bavi daljnjim istrazivanjem.
  2. Finska mlijecna industrija Valio proglasila je da su zasicene masnoce i kolesterol bezopasni. Usutkani su teskim napadima medija koji su se nastavili mjesecima.
  3. Finski prevod knjige ”Mitovi o kolesterolu” svedskog naucnika Uffe Ravnskova zapaljena je za vrijeme direktnog prenosa finske nacionalne televizije!
Da, ustajanje protiv dogmi je opasno! Paljenje politicki nekorektnih knjiga podsjeca na akcije protiv covjecnosti za vrijeme Velike Inkvizicije i III Reicha.
Znaci, toliko je lose? Srecom nije bas tako. Trenutni nutricionisticki diktatori, ”kolesterolski nacisti” i Big Pharma (industrija lijekova) zakoracili su na nesiguran teren.
Meta-analiza koja je izasla 2010 godine pomogla je da se nase shvacanje o zasicenim masnocama i kolesterolu preoblikuje. Meta analiza znaci da se podaci iz razlicitih istrazivanja na istu temu kombiniraju. Zakljucak (laicki receno) je: nema nikakve povezanosti izmedju unosa zasicenih masnoca i kardiovaskularnih bolesti. Stvarno? No, najupecatljivija je zakljucna recenica studije:
Potrebno je jos vise podataka da bi se ustvrdilo da li se rizik od srcanih bolesti moze povezati za specificni nutrijent koji se koristi kao zamjena za zasicene masnoce.
Ma dajte – a koji bi to specificni nutrijent mogao biti?
Zar nije ocigledno da se uklanjanjem ili ogranicavanjem makronutrijenta koji se prirodno nalazi u prehrani i namirnicama (masnoce), taj isti mora zamijeniti necim drugim (secerom)? Masnoca daje hrani okus i miris – te se taj gubitak nadoknadjuje dodavanjem secera u hranu da bi ona bila jestiva. Obilje ugljikohidrata (najvise iz secera) te nedostatak zasicenih masti (koje se jos zamjenjuju i biljnim uljima) uzrokuje prejedanje i dovodi do modernih oboljenja kao sto su srcane bolesti, dijabetes, ADHD, poviseni krvni tlak, pretilost, bolesti kostiju, rak i tako dalje.
Lijekovi mogu promijeniti samo jedan biomarker, ali ne i poboljsati necije zdravlje. Novi lijekovi koji podizu HDL (lose ako je nizak) i snizavaju trigliceride (lose ako su visoki) ne poboljsavaju zdravlje srca. No treba pogledati sto radi ljudska biokemija. Cinjenica je da se HDL povecava kad jedemo vise zasicenih masnoca te da se trigliceridi snizavaju kad jedemo manje ugljikohidrata, narocito secera. Ako pratite prehrambene preporuke prema ”piramidi prehrane” jesti cete previse ugljikohidrata u obliku zitarica, kruha, tjestenine, krumpira, vocnih sokova i napitaka, koji svi imaju gadnu sposobnost izazivanja pretjerane zelje za jelom sto dovodi do prejedanja. Na kraju cete to biti vi koji cete izgledati kao piramida i uz to se i razboljeti.
Nadam se da ste se uvjerili da je prehrana sa povecanim unosom prirodnih masnoca i smanjenim unosom ugljikohidrata savrseno sigurna, i sto je jos vaznije, da je takva prehrana kljucna za dobro zdravlje i bolji izgled. Koliko cete medjutim povecati unos masnoca i smanjiti ugljikohidrate, ovisi o vasim tjelesnim predispozicijama i energetskim potrebama. To svatko mora pronaci za sebe.


2 коментара

prava istina o holesterolu….

ja sam se vec jednom doticala ove teme, ali mislim da je treba ponovo staviti na dnevni red…  dr Stefani Senef  je jako neobicna zena… bavi si izmedju ostalog i izucavanjem uloge holesterola u nasoj krvi, i dolazi do zakljucaka koji su sasvim suprotni vazecim medicinskim teorijama:

– nisam verovala u trenutno vazecu dogmu o kardio-vaskularnim bolestima, pogotovo u odnosu na holesterol, u stvari, holesterol je veoma vazna hranljiva supstanca !

– holesterol je za zivotinje ono sto je hlorofil za biljke, u sustini nam daje mogucnost da se krecemo, a nasem nervnom sistemu omogucuje razmisljanje, …. holesterol je veoma vazna hranljiva supstanca, a medicinska industrija je demonizuje….

– Amerika je ja mislim jedina zemlja na svetu  koja ima gornju granicu dozvoljenog unosa holesterola… a to je potpuno sumanuto !  80 – 90 % holesterola se stvara u nasem telu….

cesto se cuje da telo stvara potreban holesterol samo, pa ga nije potrebno ishranom unositi…  istina je da telo proizvodi holesterol, … ali hrana koja sadrzi holesterol sadrzi istovremena i mnoge druge komponente koje su od vitalnog znacaja za telo…. pa je tako holesterol povezan sa … svim vitaminima rastvorljivim u mastima, vitamini A, D, E, K, sa cinkom, gvozdjem, …. znaci, to je neka vrsta markera, nije vam mozda potreban holesterol, ali vam trebaju svi ostali sastojci koji su povezani sa holesterolom, da bi mogli da budu odgovarajuce probavljeni…  a ne mozete prosto uzeti tabletu umesto toga….

– druga stvar je sto vasa jetra moze da napravi holesterol, ali to zahteva napor…. to je komplikovan proces od 25-30 koraka, … jetra ima mnoge uloge, a stvaranje holesterola je samo jedna od njih, a ako uzimate mnogo secera, kao sto vecina amerikanaca cini, jedna od stvari koje jetra uradi je da pretvori fruktozu u masti, …. potreban joj je holesterol da bi skladistila masti, ali jetra ne moze da stvara holesterol dok preradjuje fruktozu ! … insulin u principu zatvara procese sa masnocama…  pa tako, dok je visok nivo secera u krvi, jetra ne moze da stvara holesterol koji je potreban da bi se skladistile masnoce koje se stvaraju iz secera….  tako ljudi se cesto suocavaju sa manjkom holesterola jer ga nemaju dovoljno u ishrani jer je jetra zauzeta drugim procesima….   a druga velika tema je proizvodnja holesterol-sulfata….

– gornju granicu holesterola koju treba uneti u telo je tesko odrediti…. holesterola se nikada ne moze uneti previse u telo….  zumance iz jajeta je sjajna hrana i treba ga vise imati u ishrani….  a jaja takodje sadrze i sumpor….

– holesterol je od sustinske vaznosti za mozak…  25% holesterola u telu se nalazi u mozgu, a sam mozak ima samo 2% telesne tezine, znaci najvise holesterola iz tela se sadrzi u mozgu i apsolutno je sustinski vazan za mozak, znaci kada imate manjak holeterola u telu, vi imate problema sa razmisljanjem….

– mlecni proizvodi su sjajno gorivo, uvek sam koristila puter, nikada nisam jela margarin, nikada nisam pila mleko sa smanjenom masnocom, svi mlecni proizvodi koje koristim su punomasni, …. jer oni sadrze i masnocu i laktozu, sto je takodje interesantno gorivo a nije secer, a secer ima mnogo negativnih osobina…. a laktoza ima sopstveno negativn naelektrisanje koji nosi sa sobom, … a negativno naelektrisane cestice u krvi su veoma vazne, zbog koloidne stabilnosti krvi, sto je vazno za starije ljude, jer oni imaju problema sa koloidnom stabilnosti krvi … i imaju ozbiljne probleme sa klasterima i zgrusavanjem … sindrom nedostatka elektrona….

njen muz je u prethodnom periodu imao srcani udar, ugradjen mu je stent i dati su mu lekovi koji vezuju holesterol… posto je to smatrala veoma stetnim, sela je da proucava sve u vezi sa holesterolom, masnocama u krvi  kardiovaskularnim bolestima…. ponosna je sto je uspela da ga ubedi da ne unosi te lekove … pitanje je sta je okidac za srcana obolenja….

– problem sam konacno identifikovala kao problem manjka holesterola ! … poslebno manjka holesterol-sulfata…  informacije su svuda dostupne, samo morate da slozite slagalicu…. u strucnoj literaturi, dostupnoj na web-u su date detaljne informacije o metabolizmu …  prica o plaku unutar krvnih sudova je meni vrlo jasna…  biologija je u stvari vrlo inteligentna, … ne bi imalo nikakvog smisla da telo nagomilava smeca u arteriji koja snabdeva krvlju vitalne organe…. da je blokira i zaustavi rad srca…  mehanizam u kardiovaskularnim bolestima je taj, da postoji problem u proizvodnji holesterol-sulfata, makrofage u plaku uzimaju male cestice LDL koje su ostecene secerom, te cestice jetra ne moze da povuce nazad, receptori ne mogu da ih prime jer su zaguseni secerom, i one nastavljaju da kruze krvotokom i neko mora da se pobrine za te cestice…  i makrofage u plaku rade herojski posao, izvlace te cestice iz cirkulacije, pri tome pazljivo ekstrahuju holesterol iz njih da bi ga sacuvale, i pri tome pretvaraju holesterol u HDL1, to rade makrofage u plaku, … a plocice taj HDL1 (holestrol visoke gustine) povezuju sa sumporom, a taj sumpor dolazi u stvari iz homo-cisteina,  to je jos jedan faktor rizika u srcanim obolenjima, … homo-cistein je izvor sumpora, …. znaci, holesterol-sulfat se proizvodi u plaku arterija koje snabdevaju srce, jer je potreban za ishranu srca…

pitanje je gde je jos sumpor vazan u telu za zdravlje tela…

– shvatila sam da se sumpor proizvodi u kozi….  izucavajuci bakterije koje proizvode sumpor, shvatila sam da verovatno i ljudsko telo moze to da uradi,  za bakterije je sumpor izvor energije, pa sam proucavala …. kserodinon-inos, molekul  endofilium-nitrogenoksid sinteza (ENOS) … on se pojavljivao u celijama koje proizvode sumpor…. i dali su mi ideju da ENOS u stvari proizvodi sulfate….  i crvena krvna zrnca ga imaju, a nije sasvim jasno zasto….  postoji jedan clanak… vrlo zbunjujuci…. jer crvena krvna zrnca proizvode azotna jedinjenja, a azot oksid je veliki problem za crvena krvna zrnca, jer se vezuje za hemoglobin, i ponasa se slicno kao ugljen dioksid, i sprecava hemoglobin da prenosi kiseonik, pa prema tome, veoma je losa ideja da crvena krvna zrnca proizvoda azot oksid, ali one definitivno sadrze ENOS, koji ih snabdeva azot oksidom, a plocice ga imaju a one proizvode holesterol-sulfat, a imaju ga i celije koje proizvode heparin, a heparin je najnegativniji molekul poznat u biologiji, i sadrzi visok nivo sumpora, znaci, sva tri tipa celija u krvi koje proizvode sulfate sadrze ENOS, a poznat je po tome sto ga sadrze svi krvni sudovi a i svuda je u kozi….  ENOS je idealan za to…. sadrzi grupu flavina koji su osetljivi na suncevo svetlo i emituju elektrone…. to je dakle konverter (pretvarac) sunceve energije u elektrone, …. usmerava elektrone na jednu drugu grupu koja sadrzi gvozdje, a gvozdje vezuje kiseonik, kiseonik ulazi kroz kozu…. dakle, koza fakticki dise, proces pasivne difuzije, biljke disu tako, i mislim da i mi to mozemo, i mislim da zato nemamo dlacice na kozi, da bi koza mogla da primi sto vise suncevog svetla…   dakle, elektron se ispaljuje na gvozdje koje je vezalo jedan kiseonik i  dobije se superoksid O2-,  a onda -bas zgodno….  ENOS molekuli su vezani po dva i formiraju supljinu u sredini,  a u sredini te supljine postoji cinkov molekul koji stvara pozitivno neaelektrisanje, … uloga toga je da onaj superoksid bude privucen toj supljini zbog onog cinka, a taj cink privlaci i sumpor oksid,  cetiri sumporna molekula su vezana za cistein, on je u ENOSu, i imamo celu konfiguraciju…. imate sumpor, imate jako negativan kiseonik, imate SO2- molekul (sulfat) … mislim da odgovara savrseno…. a kada razdvojite sulfat, dobijete energiju, znaci da sulfat u stvari apsorbuje energiju iz svetlosti, to se dakle ponasa kao baterija !

ja o kozi razmisljam kao o bateriji, moglo bi se reci to je nas solarni panel…. energiju sunca skladisti u obliku sulfatnih jedinjenja,

– mislim da nas holesterol-sulfat u najvecoj meri stiti od invazije bakterija i virusa, zbog toga nas suncanje stiti od infekcija, jaca nas imuni sistem, on je u stvari od najvece vaznosti za nas imunoloski sistem….

ima tu jos mnoooogo informacija, tema je prilicno strucna, koga zanima, svih 7 delova su vrlo interesantni ( ali ja nemam dovoljno vremena da ih prevodim….!)

itd…

 


2 коментара

Laži o holesterolu….

Moram priznati da su ovi podatci koje Hartenbah iznosi u svojoj knjizi iz 2004. godine – i meni bili više nego veeeeliko iznenadjenje:   manipuliše se pojmom holesterola, mernim vrednostima, značenjem pojedinih oznaka…..

Osobito je pogubno manipuliranje statističkim podatcima što ga ta industrija provodi širom svijeta, a mnogobrojni liječnici ga očito nekritički prihvaćaju, osobito stoga što pogrešni podatci o vrijednostima kolesterola liječniku otvaraju mogućnost da svakog bolesnika učini trajnim pacijentom za čitav život. Prema geslu: „Drago namje ponovno Vas vidjeti“….

Kritički znanstvenici, predstavljeni u 5. poglavlju, podvrgnuli su te statistike, zvane i „studije“, ozbiljnoj provjeri. Budući da liječnici i liječnički časopisi izvan znanstvenog područja uvijek iznova citiraju te statistike — suprotno činjenicama— kao dokaz da je kolesterol čimbenik koji  izaziva srčani infarkt, ovdje je potrebno ukratko nabrojiti najvažnije statistike i zaključke koji se iz njih izvode:
1) U poznatoj ozloglašenoj studiji Simvastatin (4-S) ispitane su 4444 osobe. Rezultat je glasio:

Povišena razina kolesterola ne utječe na razvitak ateroskleroze niti na srčani infarkt. Snižavanje kolesterola nema smisla i stoga nije indicirano.

2) Finska multifaktoralna studija s provjerom vrijednosti kolesterola kod više od 2000 osoba pokazala je trostruko veći postotak srčanog infarkta i trećinu više smrtnih slučajeva kod osoba liječenih lijekovima za snižavanje kolesterola nego u skupini koja nije liječena.
3) U Helsinškoj srčanoj studiji I. (1987.) sa 700  ispitanih osoba porast smrtonosnih nuspojava  zbog snižavanja kolesterola iznosio je 40 posto  u odnosu na kontrolnu skupinu, u Helsinškoj studiji II. (1993.), pet godina poslije, čak 50
posto. Znakovit je bio i porast smrtnih slučajeva od raka izazvanog snižavanjem kolesterola, koji je u Helsinškoj studiji II. iznosio 43 posto.
4) Framinghamova studija pokušala je kod otprilike 4500 osoba dokazati korisnost lijekova
za snižavanje kolesterola. Pokušaj je, međutim, ostao bezuspješan i izazvao je znatan
porast broja smrtnih slučajeva od raka izazvanog snižavanjem kolesterola. Skrabanek je opisao  napore farmaceutske industrije koja je financirala istraživanje: „Gotovo da nema ničega  što je u medicini tako dobro opisano kao bezuspješnost tih intervencija (statistika) da kolesterol proglase odgovornim za razvitak koronarnih srčanih bolesti.“!!! Skrabanek dodaje: „Farmaceutska industrija je pokušala je ‘uskladiti’
statistike sve dok se ne podudare sa  željenim predodžbama, jer su stajale 150 milijuna
dolara i nisu smjele ostati bez koristi za  industriju koja ih plaća.“
5) Studija Clofibrat provjerila je djelovanje istoimenog lijeka za snižavanje kolesterola na više od 1000 osoba. Zastrašujući porast smrtnih  slučajeva od raka doveo je do zabrane i prekida studije. Američki National Heart, Lung and Blood Institute proveo je višegodišnje istraživanje učinka kolesterola na 650.000 ljudi.
Nije utvrđen utjecaj na razvitak ateroskleroze ili srčanog infarkta. Što je vrijednost kolesterola bila viša, manja je bila učestalost raka i registrirano je manje smrtnih slučajeva uvjetovanih drugim bolestima.

Tih je pet najznačajnijih primjera statističke provjere korisnosti snižavanja kolesterola dalo sukladne rezultate:
1) Kolesterol ne utječe na razvitak ateroskleroze  ili srčanog infarkta.
2) Visoke vrijednosti kolesterola povezane su s očekivanim dugim životnim vijekom i s niskom učestalošću obolijevanja od raka.
3) Snižavanje razine kolesterola povezano je s mnogobrojnim smrtnim slučajevima i učestalom pojavom malignih bolesti.
Kod mnogih liječnika određenu ulogu igra i pomisao na to da svakog pacijenta kojega liječe
lijekovima za snižavanje kolesterola, mogu učiniti trajnim pacijentom za čitav život, jer se razina kolesterola ne može trajno sniziti niti prehranom niti lijekovima, već se neprestano vraća na početnu vrijednost. Lijekovima za snižavanje kolesterola farmaceutska je industrija razvila posao vrijedan milijarde (40 milijardi dolara godišnje u Americi i otprilike trenutačno 2,5 milijarde eura u Njemačkoj). Svoju financijsku moć industrija zlouporabljuje da bi za sebe ustanovila medicinske centre s pseudoznanstvenim iskazima.

Tako su i orijentacijske tablice o visini kolesterola, usklađene sa željama te industrije, dakle, netočne su i stoga opasnejer spomenuta industrija  proizvoljno spušta normalnu vrijednost kolesterola prenisko, na 200 mg/dl (5,2 mmol/l) i niže. Prosječna vrijednost za odrasle širom svijeta iznosi, međutim, 250 mg/dl (6,5 mmol/l), s odstupanjima ovisno o opterećenju, te kod 20% stanovništva iznosi 300 mg/dl (7,8 mmol/l) do 350 mg/dl (9,1mmol/l), a to je uvijek  povoljan znak povišene vitalnosti. Pogrešnim vrijednostima  gotovo se cjelokupno odraslo stanovništvo proglašava bolesnim i upućuje na liječenje, s opasnošću da mu se propiše terapija lijekovima za snižavanje kolesterola. Pri svakoj primjeni lijekova za snižavanje kolesterola treba imati na umu da je kolesterol temeljna supstancija steroidnih hormona, pa tako i kortizola, dominantnog hormona stresa.
Stoga svako snižavanje dovodi do smanjenja proizvodnje hormona, a time i do snižavanja duševnih i tjelesnih sposobnosti.
Jedna je od temeljnih spoznaja da sva duševna i tjelesna opterećenja, osobito
sport, bolesti, ozljede pri nesrećama i operacije prouzročuju povišenje stresnog hormona kortizola, a time i njegove temeljne supstancije kolesterola da bi se, sukladno potrebama, iz zaliha bjelančevina aktivirala energetska supstancija glukoza, što je i dokazano na više od 6000 pacijenata.
Istovjetna promišljanja vrijede i za ostale steroidne hormone čija je temeljna supstancija kolesterol. Besmislenom, od industrije poticanom zahtjevu za snižavanje razine kolesterola, k tome još u mjeri, po život opasnoj, od 100 mg/dl (2,6mmol/l) i više, moramo se suprotstaviti tvrdnjom da nema nikakvih indikacija za snižavanje i da je usto posljedica svakog medikamentoznog snižavanja razine kolesterola ne samo znatna smanjenost
duševnih i tjelesnih sposobnosti, već i slabljenje vitalnosti muškaraca sve do impotencije,
neplodnost žena, smetnje u izgradnji muskulature i koštanog sustava te opasan poremećaj
ravnoteže elektrolita sa smrtonosnim srčanim i cirkulacijskim smetnjama, osobito zbog snižavanja glukoze i nedostatka kalija.
Podjednako su besmislene, štoviše ograničene,  tvrdnje  da postoji dobar, naime HDL-kolesterol, i loš, naime LDL-kolesterol.  Međutim, HDL i LDL nisu kolesteroli, već prijenosne supstancije sastavljene od bjelančevina, dakle proteini.
Oni posjeduju sposobnost vezivanja s masnim tjelešcima (lipidima), pa tako i s lipidom kolesterolom da bi ga učinili prenosivim. Zbog toga govorimo o HDL i LDL-lipoproteinsko-kolesterolskom kompleksu.
HDL-lipoprotein prihvaća kolesterol unesen preko hrane i onaj odbačen od stanica i prenosi ga u jetru koja ga do 80 posto prerađuju radi tvorbe žučnih kiselina, a 20 posto radi tvorbe slobodnog kolesterola. Tvrdnja  da se „HDL-lipoprotein uporabljuje za razgradnju
aterosklerotičnih nakupina sastavljenih od kolesterola“ fantastična je konstrukcija, osobito stoga što se aterosklerotične nakupine sastoje od vezivnih stanica, dok naslage kolesterola iznose maksimalno jedan posto. To mogu osobno posvjedočiti na osnovi tisuća operacija krvnih žila što sam ih obavio.
LDL-lipoprotein preuzima kolesterol, stvoren u jetri (80 posto kolesterola stvara se u jetri,
a oko 15 posto unosi se hranom), i prenosi ga u bilijarde naših stanica. Taj kolesterol, prenesen preko LDL-lipoproteina, tvori, kako je spomenuto, temeljnu supstanciju za steroidne hormone koji uvelike reguliraju cjelokupni metabolizam,
osim toga i za vitamin D3 za žučne kiseline, za mitohondrije i membrane svih stanica da bi se osigurala njihova funkcija i rast. Nazivati kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks lošim kolesterolom stoga je apsurdno i znak je potpunog nepoznavanja važnosti kolesterola i o njemu ovisnih metaboličkih procesa.
Budući da količinu kolesterola u krvi uglavnom regulira jetra koja, prema potrebi, povisuje ili snižavaju svoju proizvodnju, razina kolesterola može se prehranom tek neznatno kratkoročno povisiti ili sniziti, i to maksimalno pet posto.

Ne postoje različiti kolesteroli i apsurdno je govoriti o dobrom i lošem kolesterolu. Postoje
samo dva prijenosnika kolesterola, sastavljena od bjelančevina (lipoproteini): prvi, manje
nuždan HDL-lipoprotein za prijenos u hrani primljenog i slobodnog kolesterola do jetre,
uglavnom za tvorbu žučnih kiselina, te drugi, LDL-lipoprotein sa zadaćom da kolesterol proizveden u jetri (to je više od 80 posto kolesterola)
dnevno dovede do bilijardi ljudskih stanica kako bi mogle rasti i obavljati svoju
funkciju. Kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks, pogrešno nazivan LDL-kolesterol, prema tome je prijeko potreban za steroidne hormone koji reguliraju gotovo cjelokupni metabolizam, a time i za održavanje našega života

Zbog toga sve stanice imaju i poseban receptor za LDL-lipoprotein. Budući da kolesterolski
LDL-lipoproteinski kompleks ima isključivo korisnu funkciju, da nema nikakav utjecaj
na razvitak ateroskleroze i da podliježe prirodnim odstupanjima, besmisleno je govoriti
o bolesnoj hiperkolesterolemiji, što je, nažalost, navelo mnogobrojne liječnike da nekritički
prihvate takvu glupost.

ovo je sam mali isečak iz knjige, ali zapanjuje iznetim podatcima – pre svega što mi tek sad postaje vidljiv obim manipulacije sa osnovnim izmerenim vrednostima holesterola, šećera i drugih supstanci u krvi….  namerno se navode pogrešne vrednost, mnogo niže od onih potrebnih organizmu za normalno funkcionisanje….  pokušavaju od nas svesno i namerno da naprave bolesnike…

ista priča je sa Codexom Alimentariusom, koji pokušava da propiše sta sve hrana treba da sadrži i u kojim količinama,  a Codex propisuje mnogo manje vrednosti nego što su potrebne telu za normalno funkcionisanje….

budi se Srbijo ….!